Vrste oplata: Mali vodič kroz oplatne sisteme

Vrste oplata

Oplata ima jednu od ključnih uloga u betonskim konstrukcijama obzirom da betonu daje konačni oblik i  drži ga na mestu dok ne očvrsne. U nekim slučajevima ima i dodatnu estetsku ulogu da oblikuje površinski sloj. Kako bi rad sa njima bio što efikasniji, potrebno je znati koje vrste oplata i oplatnih sistema postoje i gde se koja upotrebljava.

Vrste oplata i podele

Oplate se dele na više načina u zavisnosti od orijentacije postavljanja, namene, tehnologije rada i materijala od kog su napravljene.

Prema orijentaciji postavljanja oplatne konstrukcije oplate za šalovanje se dele na vertikalne i horizontalne.

Prema nameni razlikujemo vrste oplata za trakaste i temelje samce, za zidove (jednostrane i dvostrane), za stubove, grede i ploče.

Podela oplata prema tehnologiji rada

U zavisnosti od primenjene tehnologije rada vrste oplata su:

  • Klasične (tradicionalane) i unapređene (poboljšane) klasične oplate;
  • prenosne oplate;
  • tunelske oplate;
  • izgubljene oplate;
  • samopodižuće oplate;
  • klizne oplate;
  • posebne vrste oplata – oplate ljuski;
  • kalupi za proizvodnju montažnih elemenata.

Klasične ili tradicionalne oplate 

Klasične oplate su najčešće od drveta četinarskog porekla, pripremaju se i montiraju na licu mesta i koriste se tamo gde druge oplate nisu primenjive i isplative, uglavnom kod izgradnje malih i jednostavnih objekata. Materijal može da se upotrebi oko 5 puta s obzirom da se svaki put iznova prilagođava konsturkciji.

Unapređene tradicionalne oplate

Ove oplate čine ploče od drveta ili drvenih prerađevina (dimenzija 0,5×3 ili 6 m, površine 1,5-3m2). Konstrukcija podrazumeva drvene gredice i metalne podupirače, a mogu se koristiti do oko 30 puta ukoliko se koriste drvene ploče bez dodatne zaštite i čak do 100 puta za oplatne ploče od šper-ploča sa oblogom od sintetičke folije (blažujke). Vreme postavljanja ove oplate je znatno brže nego sa klasičnim oplatama.

Prenosne vrste oplata 

Zidne i stropne oplate su oplate sastavljene od panela odnosno tabli velikih površina (dimenzije zidova i plafona) ojačanih nosećom konstrukcijom. Na gradilištu se sklapaju i montiraju u celinu. Table su ili drvene ili metalne – čelik i aluminijum.

Oplate različitih proizvođača se najčešće razlikuju po sistemima koji se koriste za međusobno povezivanje panela (spojnice i konektori) i načina na koji se vrši ukrućivanje i stabilizacija celokupne oplate (različite vrste podupirača).

SFS OPLATE u ponudi imaju čelične i aluminijumske zidne oplate i tradicionalne i aluminijumske plafonske vrste oplate.

Sistemske oplate – okvirne oplate su oplatni sistemi koji se izrađuju prema osnovi prostorija ili sprata uključujući pregradne zidove. Uglavnom su visine kao i standardna visina sprata.

Tunelske oplate

Mada im ime zvuči tako, ove oplate se ne koriste za tunele, već za istovremeno betoniranje zidova i plafona kod objekata projektovanih za takvu vrstu oplata poput lobija hotela. Koriste se kod objekata s poprečnim nosivim zidovima podjednakih razmaka i zahtevaju otvorene fasade zbog izvlačenja oplate.

Zahvaljujući ovim oplatama značajno je smanjeno vreme rada kod višespratnih objekata. S druge strane troškovi za primenu ovakve vrste oplata su veliki.

Izgubljene (potrošne) oplate

Izgubljene oplate (potrošne oplate) su vrste oplate koje nakon betoniranja ostaju u betonskom elementu kao delovi konstrukcije poput TM, KAT, FERT ili OMNIA sistema.

Samopodižuće i klizne vrste oplata

Samopodižuće oplate se koriste u slučajevima kada se gradi u etapama. Imaju veću prostornu krutost od kliznih oplata jer se oslanjaju na čvrst beton dok tehnološki proces dozvoljava formiranje radnih spojnica odnosno prekida u betoniranju.

Klizne oplate se koriste kod betoniranja prsten po prsten (dimnjaci, silosi, veliki šahtovi, betonska jezgra objekata…) gde se kontinuirano (bez prestanka) pomeraju po visini uz pomoć hidrauličkih dizalica, pri čemu je brzina betoniranja od 3-12m/dan.

Primena klizne oplate zahteva rad bez prekida betoniranja do kojih, ukoliko dođe, moraju dobro da se isplaniraju.

Posebne vrste oplata 

U ove vrste oplata spadaju oplate koje se koriste za tunele, zakrivljene konstrukcije – oplate ljuski i čelični kalupi na vibro-stolovima koji se koriste prilikom izrade prefabrikovanih elemenata za industrijsku gradnju.

Vrste oplata prema materijalu

U prošlosti najzastupljenije bile su svakako tradicionalne drvene oplate koje su danas retko kad ekonomične posebno na velikim objektima. Danas se prema materijalu oplate dele na drvene, metalne, kartonske, pneumatske, gumene, betonske, polipropilenske, od fiberglasa i sl.

Drvena oplata

Drvena oplata je tradicionalni izbor, posebno na manjim objektima. Njena glavna prednost je lako oblikovanje prema potrebama konstrukcije. Međutim, ona je podložna oštećenju od vlage, pa se preporučuje za upotrebu u suvim uslovima.

Drvena oplata je često ekonomičnija opcija za manje objekte, ali je važno razmotriti troškove održavanja i zamene na duže staze s obzirom da se ona ne može upotrebljavati veliki broj puta jer se kroji nova svaki put.

Žuta oplata
Žuta oplata

Uglavnom se koriste daske od čamove rezane građe, table od lesonita i iverice, od šper-ploče (žuta oplata), blažujka, table od panel-ploča.

Metalna oplata

Metalna oplata se izdvaja svojom izdržljivošću. Čelična oplata je idealna kada je potrebna čvrstoća i stabilnost, a pocinkovanje omogućava otpornost na koroziju što znači dugotrajnost. Čelične oplate su često teže u poređenju sa drugim vrstama, što može uticati na logistiku i troškove transporta.

Oplata
Metalna oplata (čelik ili aluminijum)

Ipak, njihova prilagodljivost obliku konstrukcije čini ih popularnim izborom kod projekata sa specifičnim zahtevima i objekata velikih gabarita.

Aluminijumske oplate su lake i fleksibilne, idealne za brzu i efikasnu montažu. Mala težina olakšava rukovanje i transport, a velika nosivost osigurava pouzdanost.

Plastična oplata

Plastična oplata je savremeni pristup oplati, poznat po maloj masi, otpornosti na vlagu i dugotrajnosti. Ova vrsta oplate često se koristi u projektima gde je potrebna visoka otpornost na vremenske uslove.

Plastična oplata
Plastična oplata

Plastična oplata olakšava transport i montažu zbog svoje lakoće. Međutim, trošak materijala može biti viši u poređenju sa drvenom oplatom.

Fiberglas oplata

Fiberglas oplata kombinuje prednosti metalne i plastične oplate. Ona je laka poput plastike, ali istovremeno pruža izdržljivost i otpornost na koroziju, slično metalu. Fiberglas oplata može imati nešto veći početni trošak, ali se često opravdava dugoročnom izdržljivošću.

Zaključak

Dakle, različite vrste oplata koje se koriste pri izvođenju armiranobetonskih radova imaju različitu primenu i svoje prednosti i mane. U zavisnosti od projekta, budžeta, rokova i drugih zahteva, zavisi i koju ćete izabrati.